Sribe

 Sribe

 

Zač se jadiš valje

Zamiraš se i vragu i Bogu

Ne ne nisi dobre halje

Vesel san te kod mater

Mrtvoga diteta

 

Komu i čemu se podsmihivaš

Ča morda tomu ča si se podsmrdel

Dovle se čuje serčino

Nis znal da k semu gre ti prdež

Neograbna neograbnjačino

 

Tako si fletno sfadigan

Da poli tebe nikad neće uvrimit

Pa ni da te tuka blagarica

Zato bižmo bižmo ća

Od toga čuda

 

A ča se čudimo

Tu se nij ča čudit

Kergenjača si bil i ustal

Zatrin je un

Ki te mora nastat

 

Ne more ga se zacrugljat

Ni z riči ni z matafuni

Serilino puši puši

Ne zipuhal se dabogda

Vreg s tobun zišal na kraj ne bi

 

Lipo te j vidit

Škamblo med štokrli

Pokućarino jušto se

Na poneštru naziraš

Kod i zmija spod škrile

 

Ljudi ljudići krstijani

Ljudići ki ste kadi

Tecite pomozite

Aš se z ovin ne more

Ovo j vraniću z kotla uteklo

 

 

Manje poznate riječi:

 

valje – odmah;

nisi dobre halje – nisi dobre naravi;

neograban i neograbljačina – izvorno neograbljeni voz sijena, a preneseno nekulturna i neuljuđena osoba;

fletno - spretno;

sfadigat – slagati;

poli – kod;

uvrimit – poboljšanje vremena,

tukat – pripasti;

blagarica – bogata udavača;

kergenjača – seronja;

zatrin – zataren, sataren;

nastat – brinuti se;

zacrugljat – zauzdati;

matafun – udarac pesnicom;

škambla – niski stolac;

štokrl – stolac bez naslona;

pokućarina – osoba koja se drži kuće i vrlo rijetko izlazi van;

nazirat – provirivati;

ljudi krstijani – kršćani, kršteni ljudi, a preneseno svi ljudi, cijeli puk.

 

 

 

 

 

Zjida

 Zjida

 

 

Viš kako maši i otpiva sam sobun

Šumasti bućon

Precira se ko da šviče va kolendar

Navrzlani neumnik

Sramota mu oči pokrila

 

Mili Bože maćega čovika a veloga nosa

Dodijal je i Bogu i svitu

Nosina mu j prava duplica

Moru se š njin sviće gasit

A spod nosa mu slina špriše kod da daž zliva

 

Kod Boga vas prosin nemojte ga puntat i tentat

Aš un je kadar se napravit

Hahar od hahari j potekal

Vridno ga j sapraboljski sprebijat

 

Ona njegova j fanj žena

Ja ne znan kako j na njega spala

Na ni vrh glavine mu nij čovičje

Jušto kod i škavacera

A ne time

 

Jednoga dana ću ga zažbukat z jaji

Aš mij dosta njegova šupa divana

Je je stvoril je Bog

I kurbu i tata i trubilu

Ali mestrame da ovo nij Božje stvorinji

 

Kad krepa i kad mu angulija bude zvonila

Nete zvona tri put zvonit

Kod za sakin mužun

Aš ovo nij krst

Ovo j z vukun pareno

 

Merlo i kanjolina

Usirena strgarnica

Gnjusi mi ga se i popačat

Devotno i dotožno

Komać gre za simi ljudi

 

 

Manje poznate riječi:

 

zjida – osoba koja svojim negativnim osobinama izjeda okolinu;

mašit – misiti;

otpivat – sekundirati svećeniku na misi;

šumast – divlji;

bućon – okruglasti kamen, a preneseno čovjek okruglaste građe tijela;

precirat – izrugati se nekome nepriličnim grimasama;

švikat – fućkati, švikat va kolendar – negda su iseljenici iz Amerike slali u božićno vrijeme kalendare u zamotuljcima kroz koje su djeca trubila i zviždala sve dok se kalendari ne bi raspakirali;

navrzlani – nanizani;

duplica – dvocjevka;

z nosu mu se sviće moru gasit – pučka rugalica kojom se nosatom čovjeku izruguju da ima nos dugačak kao što je to motka kojom su se u crkvi gasile svijeće;

zlivat – izlijevati;

puntat – podsticati, nagovarati;

tentat – iznuđivati;

kadar – sposoban;

sapraboljski – propisno, jako, snažno;

škavacera – lopatica za smeće;

šup divan – isprazan, beskoristan govor;

mestrame – strah me je, bojim se;

angulija – posmrtni zvon, za muškim zvoni tri puta, a za žensku osobu dva puta;

krst - krštena osoba;

merlo – govnjar, seronja;

kanjol – izvorno pant na vratima, a preneseno glupak, budala;

strgarnica – staretinarnica;

popačat – dotaći;

devotno – sporo;

dotožno – lijeno,

komać – jedva.

 

 

Kurbešina

 Kurbešina

 

 

Hvaljen Isus susedi i Majka Božja

Bog dal svete maše

Ali j zazimelo za ozest

Ko da j opodzimi

 

Ste ljudi čuli čuda

Un jisti kurbeš

Prč i praz

Još mu nij odgonilo

Bickoti

 

Lipe svaće i još lipšega oženje

Čovik već va šestin križu

A još k pameti nij došal

Bome dobro zaprite štalu

Aš ovo bi se i na kravu sprtilo

 

Par para najde

Ne moreš ni ženi mu dopovidat

Fort mi se j na vrh glave sprtila

Samo blazi se njoj

Aš pameti nima

 

Prpuša tr nij oprćena kergenjala

Š njimi posla

Nit san jimel

Nit jiman

Nit ću jimit

 

Suhi su kod trte

Ni za pasa držat nisu

Ljeh matačit i potipat

Četvereć jih na pravi put

Zivukli ne bi

 

Ja ja sad moran poć

Se ča smo ovdika i danaska povidali

Neka totu i ustane samo med nami

Ne daj Bože da volj komu

Ovo dojde va uši

 

 

Manje poznate riječi:

 

Bog daj del svete maše – pozdrav poslije mise onima koji nisu bili na misi;

ozest – ozebsti;

opodzimi – kasna jesen;

prč – neuškopljnei jarac;

praz – neuškopljeni ovan;

odgonit – prestati s gonjenjem, tjeranjem, izgubiti nagon za sparivanje;

bicko – bik;

svaća – svatovi;

oženja – mladoženja;

va šetomu križu – u šestom desetljeću života;

sprtit – popeti;

dopovidat – pojasniti;

fort – dosta, baš;

prpuša – prljavica;

nij oprćena kergenjala – izvorno nije obavljala veliku nuždu uprćena teretom kojega nosi na leđima, preneseno nije se naradila u životu;

trta – trs;

matačit – lutati bez određenog cilja;

potipat – ogovarati, tračati;

četverit – povlačiti zaprežna kola na strminama uz pomoć dva konjska ili volovska para;

zivuć - izvući;

volj komu – bilo kome.

Smrdeljuh

 Smrdeljuh

 

Ložino ča se trmiš

Nos mi v rit zabij govnokopino

Čoviku nisi spodoban

Vrag će ti se z riti vozit

Doć će ti guzica na sekret

 

Krabuljino grda prez krabuljosnice

Napošno si grd

Strašilo si za dičinu strašit

Va pušku san čistiji

Ljeh ti na gubcu

Hudobino strel te Božja spržila

 

Takovoga stvora krivo nasajenoga

Ni jedna mat nikad nij zlegla

Nit će ga nikad više nigdi nijedan

Otac udelat

Morda te j lipo vranić zlegal i udelal

 

Komu pravo komu krivo

Drito šćeto ti govorin

Raje na putu utaknin kršćansko

Ljeh se s tobun krajcan

Nakramana bućo

 

Tribalo bi te dobro stuć z žbrigljun

Unda očistit z štrigljun

Pa zaklopit pod kuturatun z velun rigljun

Da te ljudi ni ne vide ni ne čuju

Da od tebe ne bude ni ćuha duha

 

Ja san čovik na svojin mestu

Ako ti j to morda krivo

Odriži si ga odriži si ga

Odriži si nesnago črivo

Črivino debelo

 

Prokljeto ti bilo mrcino sime i jime

Mesopuste da Bog da na čovika se ne prispodobil

Zasinjani bovane v rit bulani

Hodi hodi niš koristi

I još jednaput: nos mi v rit zarini

 

 

Manje poznate riječi:

 

ložina – kravlja posteljica, ali i uvriježena pogrdnica za neugledna čovjeka;

trmit – zauzimanje borbena stava rogatog blaga prije bodnje;

govnokopina – neuredna i prljava osoba;

spodoban – nalik;

z – iz;

sekret – zahod;

napošno – namjerno;

pušak – čmar, anus;

ljeh – nego;

nigdi – nigdje;

drito – pravo;

šćeto – otvoreno;

raje – radije;

utaknut – susresti;

kršćansko – izmet ljudskoga podrijetla;

krajcat – mimoilaziti;

nakraman – neukusno nakićen svim i svačim;

buća – boća, a u prenesenom značenju pogrdan naziv za zdepastu osobu;

z – s;

žbriglja – palentar, drvena žlica kojom se kuha palenta;

štriglja – naprava za čišćenje stoke, češalo;

riglja – zasun;

zaklopit – zaključati;

kuturata – vrata na ulazu u podrum ili trap;

nesnaga – blatuša, prljava osoba;

sime – sjeme, potomstvo;

prispodobit - urediti, pripremiti;

zasinjen – obilježen;

bovan – veliki kamen, ovdje glavonja;

bulan – označen.

Požeruh i prdeljuh

 Požeruh i prdeljuh

 

 

Debeljuhu širi si ljeh dalji

Ni čovik z najvećin pašun ne bi ti obajel život

Poseruto namrkana nažeri se

Voč voč voč naloči se

Nikad ti nij dost braboljčino nalisani

 

Zgljedaš ko da ti se prdi

Nabuhnjeni plahute

Prci sake fele čriva ti naduli

Napošno ti se smirun prdelo

A prcun ti se vanka ne otelo

 

Boha na gnjusobo gnjusna

Čiverino puna gnoja

Da ti se baren pristoji delo

Kod ča ti gre jido od ruke

Kadi bi ti bil kraj

 

Tako utaman jist

Tako ni prasci korito ne prazne

Ni unda kad jimaju skute

Kuliko bi se samo masti

Od tebe stopilo

A kuliko bi krvavic

Zišlo zo toga trbušine

Za pet-šest zim

Bi bilo taman

Pa makar se jilo po tvoju utaman

 

Jist i kergenjat

To j celi tvoj žitak

I da mi j za goruću silu

Ne bin te zel na koštu

Aš vas mrkat je tebi malo

 

Pravo lokilo

Žerilo

Curilo

I serilo

To si

 

 

Manje poznate riječi:

 

požeruh – izjelica;

prdeljuh - prdljivac, smrdljivac;

ljeh – nego;

paš – duljina raširenih ruku;

život – struk;

namrkan i nalisan – prljav, nečist;

voč – usklik za napajanje stoke;

braboljak – stvrdnuti izmet na tijelu stoke;

nabuhnjen – nadut;

plahut – preplašen, zaplašen;

sake fele – svake vrste;

napošno – namjerno;

smirun – stalno;

boha na – povik za smirivanje stoke;

čivere – drvena nosiljka, pretežito služi za iznošenje gnoja iz štale na gnojnicu;

kergenjat – vršiti veliku nuždu;

žitak – život;

zet – uzeti;

košta – prehrana;

aš – jer;

vas – sav;

mrkat – tržnica;

curilo – mokrenje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potepuh

 Potepuh

 

Nisi na soj

Ljeh kampanaš i kambasaš simo pa tamo

A jiste svitice nosiš pol leta

Kramaš i konatiš

Ki zna kamo sad kaniš

 

Hodi hodi lipo te prosin

Poseljutare

Selo i jido

Kafe

Divan i sido

 

Šinčiva priraslico

Se odzvanja kako bliješ i baljuzgaš

Hlandraš i landraš

Okolo po tujimi kućami

Pritrepaš va ljuške armare

 

Naziraš se va crikvi

Kuliko ki armozine dava

Ki piva a ki otpiva

Kako klječi

I ča spovida

 

A na sprogodu gljedaš ćaro

Za kogun ki kako

I kuliko nariče

I ki j kako obuven

A kako j obučen

 

Po kućah dižeš lopare

Aš moraš znat ča se kuha

Ča će bit za večeru

Ča za malu južinu

A za obed da ni ne divanimo

 

Nosi mi se spred očij

Si čula kofo

Zmesta mi se nosi z očij

I ne zihajaj preda me

Dobro dobro ovo zapameti

 

 

Manje poznate riječi:

 

nisi na soj – nisi na potpunoj pameti;

ljeh – samo;

kampanat i kambasat – lutati, skitati;

simo – ovamo;

svitice – donje gaće;

leto – godina;

kramat – izvorno bučati, stvarati galamu, a ovdje preneseno lutati okolo;

ki – tko;

kanit – namjeravat;

poseljutar – osoba sklona pohađanju kuća u selu, ogovaranju i prenošenju tračeva;

selo – sijelo;

sido – sjedaljka;

šinčiv – ušljiv;

blijat – glasno vikati;

baljuzgat – govoriti nesmisleno;

hlandrat i landrat – tumarati, klatiti se;

tuje i ljuško – tuđe, strano;

pritrepat – uporno i dosadno stajati nad nekim;

armar – ormar;

nazirat – provirivati;

armozina – crkveni milodar;

dava – daje;

lopar – poklopac za zdjelu;

aš – jer;

mala južina – popodnevni obrok između ručka i večere;

kofa – koš koji se nosi uprćen na leđima, ovdje u prenesenom značenju pogrdan naziv za onižu, punačku osobu;

zmesta – smjesta;

zihajat – izlaziti.

 

 

Poberuh

 Poberuh 

 

Sebičnjak sebični

Jima koraja kad je pila i žerila muhte

Unda gloje i natače

A domaka fundaće dva put kuha

Blagoberino pol čovika

 

Vragu ne bi dal

Noža da se zakolje

Tvrd je na škrabici

Solad mu j od kuće veći

Prismujeno črnilo

 

Rana nezagojna

Dinar gljeda ćaro

Da mu je ljeh

Va kištri tarma načme

Nekrstu i nenavisnjaku

 

Drobnoga nij vridan potrošit

Pa gre sakamo pišice

Nažeral bi se

I krepane kobile

Samo kad bi bilo koristi

 

Postole neće da si kupi

Da ne bi potrošil

Zato i jima na nogah

Samo čočmane i natikače

Zakrištat mu nagarit ga i zignat

 

Trahtur za kobasice nadivat jišće

Posujiva i hini po selu

Padele za cvrt mast

Parićiva od sakud

A svoje špara

 

Osvistit se neće

Na ljuškomu koritu

Će mu vavik bit slaje

Neće krzmat kad tuje triba trošit

Munjeni zvrnjenac

 

 

Manje poznate riječi:

 

poberuh – kod obitelji s mnogobrojnom djecom najmlađe dijete, a ovdje u prenesenom značenju gramzivac;

koraj – polet, odvažnost;

muhte – besplatno;

fundaće – talog od kave;

blagoberina – pohlepnik;

pol čovika – čovjek niska rasta;

škrabica – kasica;

prismujen – zagoren;

ćaro – jasno;

ljeh – samo, baš;

kištra – okovani sanduk;

tarma – moljci;

nekrst – nekrštena osoba, đavao;

nenavisnjak – zavidan čovjek;

drobno – sitan novac;

sakamo – svugdje;

čočmani – nezgrapne cipele s poplatima od stare automobilske gume;

zakrištat – zaprijetiti, psovati;

nagarit – nagnati;

zignat – istjerati;

trahtur – lijevak;

cvrt – topiti;

parićivat – pripremati;

sakud – svugdje;

ljuško – tuje;

vavik – uvijek;

zvrnjenac  –  spadalo.