PIZDOGLJED, PIZDOHALJAC, PIZDOHRAN

 

Pizda je imenica vrlo inspirativna za tvorbu riječi, leksema i fraza. Primjeri su:  hidronimi Pizdodajka, Pizdina i Pizdica (izvori pitke vode u Opatiji, u uvali današnjeg kupališta Angiolina, u Bakarskom zaljevu i Komiškoj uvali na otoku Visu); nadimak Pizdiriko (zabilježen u Hreljinu); pridjevi pizdoglav, pizdast, glagoli dopizdit, pizdit, popizdit, zapizdit, raspizdit,  opizdit, imenice pizdohran, pizdogljed, pizdohaljac, pripizdina, pizdun / pizdan, pizdarija, pizdecija / pizdrecija, pizdekara / pizdara / pizdača / pizdulja, pizdošvik, pizdulin / pizdolin; fraza ne vrediš pizde vode itd.

 

Tri dvosložne riječi iz naslova povezuje imenica pizda koja im daje slikovito, ali i pomalo prostačko značenje. No i negda je bilo voajera i transvestita, ali se za ove stručno-znanstvene riječi nije znalo. Nije bilo +ni rječnika stranih riječi, ni enciklopedija, ni leksikona. I kako onda popu reći pop, a bobu bob i ostati pristojan? Nemoguća misija. Tu pomaže jedino domišljatost negdanjih čakavaca koji su skovali posebne izraze za označavanje osoba ovih sklonosti-voajera (pizda + gljedat) i transvestita (pizda + halja). Tako su nastale savršene kovanice kojih se nebi postidio ni sam Bogoslav Šulek, glavom i bradom.

 

A što reći za pizdohrana i kako ga objasniti? Izvorno je nastao spajanjem imenice pizda i glagola hranit (spremiti, sačuvati, pohraniti), a u razgovornom jeziku se češće spominje kao pizdohrančić ili pizdofrančić. Rasčlambom osnovnih riječi iz kojih je iskovana, otkriva se i značenje ove složenice. To je zet koji je došao živjeti u kuću tasta i punice. Mora biti manji od makova zrna, pa se zato ova imenica koristi jedino u deminutivu. Zasigurno se nije moglo pripizdeka / došopica / priženjača zamisliti kao pizdohrančinu. Posve neprimjereno. Tom i takvomu čovjeku priliči se biti samo pizdofrančić! I tu se vidi logičan slijed čakavskog nazivlja, jer priženja / domazet pod krovom tasta i punice ne može biti goropadni i netorajan pizdofrančina! Nikad, nigdje i nikako!

 

 

 

 

 

 

KI J ČA

 

 

 

 

Krivogljedni pizdogljed

Neograban tretognjet

Smrznoritni srborit

Srboritni smrzlorit

Pizdohaljac hudohaljan

Pizdofrančić netorajan

Lahkoprdan mehkoprdac

Mehkoprdni lahkoprdac[1]

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TRETOGNJETNI TRTOGNJETAC

ili

TVORBA ČAKAVSKIH SLOŽENICA

 

 

Čakavski leksik je bogat složenicama, pa u slovniku ovoga narječja možemo naći mnogo primjera u kojima se zrcali maštovitost čakavaca u poigravanju s riječima. To bi, ilustracije radi, bile ove tvorenice: krivogljed / krivogljedan / krivogljedac, tretognjet / tretognjetan / tretognjetac / trtognjet / trtognjetan / trtognjetac, smrznorit / smrzloritan, srborit / srboritast, hudohaljan / hudohaljac, lahkoprdac / lahkoprdan, mehkoprdac / mehkoprdan, pizdogljed / pizdogljedac, pizdohaljac / pizdohaljan i pizdohrančić / pizdofrančić, mastihljust, govnokopina, ritomelja,  golomačast, gorirožice, pizdošvik, podguzovat, podlesnica, pizdoglav, vragodrtan / vragudrtan, rukopružan, samosvoj / samohoj / samohojina, svojglav, starokrajac, blagoberina, črvojidina / črvojid, dragomaljan, drivojidina / drivojid / drvojidina / drvojid, drek-magazin, lahkodelac / lahkodelnik, bezgajbar, halabura, svetopetka, sajometlar / sajomet, samoglav,  travovabac, slabojebac, plačimajka / plačipička, plašibura, zlotvorenje / zlostvorenje, nogoguzica, nabiguzica, hudodavac / hudodelnik, dušogubac, naglobrzan, priburac, strahoprdac / strašiguzica, šupoglav, vrtiprah, podmučeć / podskriveć / podotaj, seznalo, opodzimi, ononičit….

 

Takve igre riječima starih čakavskih govornika imaju bliskost s homerovskim kovanicama u Ilijadi i Odiseji te su usporedive s mnoštvom višesložnih pridjeva iz tih drevnih grčkih epova (…jajnošljemac, dugosjen, konjogrivni, brzokonjik, vjetronoga, konjokrot, ružoprsta, krasnohaljka, daljnometan, srebrnoluki, mjedenhalja, crnooblačan, mnogoglava, krivorog, glasnogrli, volooka, munjobija, zlatotrona, kopljometnik, krasnopojasna, konjogojan, poznorođenac, lozoplodni, ljudomor, krivonokti, visokovratni, kopitonog [2]).

 

Ništa što bi nas trebalo čuditi, jer su i Homer i začinjavci baštinici jednog te istog, sredozemnog kulturnog i civilizacijskog kruga.

 



[1] Pjesma objavljena u mojoj zbirci Zvukovlje stihovlja-Čakavski panoptikum, Naklada Kvarner d. o. o., Rijeka, 2012. godine.

[2] Homer: Ilijada i Odiseja, preveo Tomislav Maretić, priredio Stješan Ivšić, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1987. godine.

 

Nema komentara:

Objavi komentar

Je to rič

  Je to rič     Ljelje ča j to napisal Ma će ga dobit Vrag će ga poškropit Ov lih ću ga na kvačak spištat Ucvirak od njega neć...