I nečakavcima su opće poznate one čakavske,
gervaisovske minijature:
kućice, suzice,
zidići, krovići,
vrapčići, dolčići,
lešice, ženice,
cestice, putići,
rečica, dečica, urice!
I ne samo da su dolčići, rečica i lešice, već
su to mići dolčići, mića rečica i one
još manje lešice. To bi bilo malo u
malom ili minimum minimuma.
Ali, možemo mi u čakavskom još i dalje, na još manje sve do infinitezimalne razine. Nešto što bi moglo biti minimum od minimuma miminuma. Primjer za to su tri riječi koje same po sebi znače malo, sitno, neznatno, nebitno, miće, maće, mićušno, mićešno, mićašno, maljašno, malješno, malešno, majašno, maćešno, maljahno, maješno, mijušno, mićero: sled, bob i kap!
Manje od tog malenog je
sled-ić, bob-ić i
kap-ić.
Još manje od toga (dakle, manje od malenog,
pa još manje od toga malog i još umanjenog) bilo bi sled-ić-ac, bob-ić-ac
i kap-ić-ac.
Po istom načelu možemo takve deminutive
deminutivnih deminutiva tvoriti i od imenica kus, bokun, komad, truh, prah
i polić,
pa ćemo dobiti kus-kusić-kusićac, bokun-bokunić-bokunićac, komad-komadić-komadićac, truh-trusić-trusićac,
prah-prašić-prašićac i polić-polićac.
ČAKAVSKI DEMINUTIVI
sled čovika to j čovičac
kap popića to j popićac
bob mladića to j mladićac
truh trusića to j trusićac
prah prašića to j prašićac
kus kusića to j kusićac
pol polića to j polićac
bob sledića to j kapićac
kap bobića to j sledićac
sled kapića to j bobićac
ili
PONEŠTO I O ČAKAVSKIM
UVEĆANICAMA
Čakavci imaju i augmentative! Nisu ograničeni, ako ste to pomislili, samo na deminutive. Znaju oni i lupnuti šakom o stol pa zarocat, zablijat i zatulit da se čuje do devete plovanije. To će vam biti puno bistrije kada pročitate ove uvećanice:
– guzina; – guzanina; – čeljadino; – čovičina; – Pizdina; – mesopustina; – trubastina / trubilina; – mrcina; – kruljina; – Hreljančina; – Fužinarčina; – Zlobinjarčina; – zločestina / zlino; – kljepčina; – serčina / serilino / poseruljina; – hljepuzdrina / hljepustina; – hudobina; – krivogljedina; – kurbešina / jebačina; – kurbetina / kurbesina; – nesprudina; – palandračina / palandrina; – fuksetina / fuksina; – flundretina / flundračina; – prasičina / praščina; – kobiletina, – kravetina; – petešina; – jarušina; – jarčina, – junčina; – telčina, – ždribčina; – prčina; – babučina / krabuljina; – dovičina; – neograbnjačina; – curilino / pocurančina; – kergenjačina; – fafuljačina / frfuljačina / frfljina; – potipačina / tepčina; – fuljetačina; – bljezgavčina; – blenbetačina; – lajavčina; – pantavčina; gingavčina; – mehkoprčina; – smrduljina; – ritomeljina; – nedelutina / lenčina; – grintavčina; – zahirenčina; – boljihavčina; – kanjina; – krkljina; – prtljina; – drdljina / drdeljačina / drezgetačina; – trtljina; – klatežina; – poseljutarina; – črvojidina; – blagoberina; – matrunina; – braboljčina; – govnokopina; – ćanćavčina; – ditesino / ditetino; – fantetino / fantesino; – grišina; – drivojidina; – drizgotina; – drkalovina; – hlandravčina; – siromašina / sirotina; – halaburina; – huntavčina; – hantavčina; – trhljinavčina; – jakušina; – komadina; – kvintalina; – kilavčina; – krepalina; – kukavčina; – maletina; – kudlačina; – morina; – fljočina; – mračina; – štrigunina; – neograbnjačina; – krebljina; – traljina; – krečina / kračina; – tretognjetina; – krivogljedina; – smrzloritina; – mastihljustina; – samohojina; – svojglavina…
Dakle, nisu uvijek i jedino kućice, zidići, krovići,
cestice, putići, lešice, dolčići i rečice, jer budu tu i gradine,
dolčine, glavičine i grušine!
Nema komentara:
Objavi komentar