JELIN

OJ, JELIN PASE

 

 

Oj, jelin pase,

Oj, jelin pase,

Po gorici travu,

Vazdan pase, oj,

Vazdan pase, oj,

A za noć ne haje,

Oj, vazdan pase,

A za noć ne haje.

Oj, jelin pase,

Oj, jelin pase

Po gorici travu.

 

 

 

 

 

 

Ovu su pjesmu, po starinski ili na tanko i debelo, dvoglasno, pjevali u paru Marija Vukonić Petrinova (1902. – 1991.) i Josip Ružić Jož Pušić (1911. – 1982.) ili brat mu Ivan Ružić Jovo Puh (1913. – 1989.). Bilo je to u međuratnom razdoblju, između dva svjetska rata, najčešće na završetku zlobinske nedjeljne zabave. Na ovome mjestu valja napomenuti da su za današnje prilike ti plesovi završavali vrlo rano. Oko 21,00 sat ili najkasnije u 22,00 sata Marija Petrinova i jedan od Pušića bi zapjevali Jelina koji pase i tako označili kraj zabave.

U pjesmi još su jelena pjevali jelin, iako su već tada u razgovornom jeziku govorili samo jelen. Jelin u pjesmi ostao je sačuvan kao drevni prežitak. Nekoć jelin baš onako kao u naslovnoj pjesmi, a danas se nitko više ne spominje i ne haje kada jelen bijaše jelin. Ista sudbina dogodila se i nekim drugim riječima. Tako su nekada bili i Hriljin[1], Hriljan, i Jelinje, i Jelinčić / Jelinča, i barin, i jizdit, i žinsko, i žinjar / žinskar / žinar / žinsar, i črljin, i zatrin, i strpljin, i zelin, i bubrig, i mirlin, i mirlić, i poštin, i jidro, i vergil, i lisica, i nožji, i sridica, i trešći, i pešći, i prašći, i cirkul, i vridit i Križišće, i korin, i linčina, i sakraminski, i potipača / otipača, i pričinjat se, i brist, i lisica, i stril …, a onda su se–tko zna kada i zbog čega-navedene riječi preobrazile u  Hreljin, Hreljan, Jelenje / Jelenču, baren, jezdit, žensko, ženjar / ženskar / ženar / ženskar, črljen, zatren, strpljen, zelen, bubreg, merlin, merlić, pošten, jidro, vergel, lesica, nožje, sredica, trešće, pešće, prašće, cerkul, vredit, Krešišće, koren, lenčina, sakramenski, potepača / otepača, prečinjat se, brest, lesica, strel …

 

Pitam se zašto je onda samo pelin ostao pelin?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

---

[1] U Vinodolskom zakonu iz 1288. godine navodi se da je jedan od sastavljača ovoga srednjovjekovnoga pravnoga akta bio iz Hriljina Raden plovan.