Va crikvi

 Va crikvi

 

 

Naša crikav nij samo crikav,

Aš je i vrimeplov i svemirski brod.

Golub Božji pokriva svod,

Va zraku organ, sviće i tamjan,

Pod korun sidi s nami Krstitelj Jivan.

Si smo skupa, dotikivamo se,

I naši pokojni (Bog je pomiluj),

I mi i naši sini,

I naše hćeri i naše sine.

Nigda, danaska i jutra

Kamenit crikveni pod

I bakreni zvun

(kad un polne zvoni sunce stoji).

Šapljemo drage riči, pivamo na žmeć,

Zastavljamo vrime.

Plovimo zvrh zemlje,

Čerez oblake i nebo,

Čerez svemir.

 

 

 

 

 

 

Manje poznate riječi:

 

aš – jer,

organ – orgulje,

sine – sjene,

na žmeć – zatvorenih očiju,

zvrh – povrh,

kad polne zvoni sunce stoji – zlobinska narodna poslovica,

čerez – kroz.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mrtva priroda

 

Mrtva priroda

 

 

Fanj kuturate

Roča pinjate

Zvučen škabelin

Ne gre žveljarin

Zvrnjen lagaman

Zderan šugaman

 

 

Manje poznate riječi:

 

fanj – dosta,

kuturata – vrata na podu za ulaz u trap ili podrum,

roča – drška,

pinjata – kotlić,

škabelin – ladica,

žveljarin – budilica,

lagaman – lavor,

šugaman – ručnik,

zvrnjen – izvrnut,

zderan – poderan.

 

 

 

 

 

ĆEŠKALICA

 

ĆEŠKALICA[1]

 

  

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

a-ča-da-ju-je-bin

 

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

a-ča-da-ju-je-bin

 

 

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

a-ča-da-ju-je-bin

 

 

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

a-ča-da-ju-zje-bin

 

 

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin-bin-ne-bin

ne-bin-bin-ne-bin

bin-ne-bin

bin

 

---

[1] Pjesma „Ćeškalica“ je objavljena u zbirci „Zvukovlje stihovlja“, Naklada Kvarner, Rijeka 2012. godine.

 

 

 

MERIKANSKA

 MERIKANSKA[1]

 

 

 

Jednako kod i prvo

Volin te kad grin

priko Kiowe va Koloradi

I kad spin va Winamacu

Motel Indian Head

 

Ne morin

A da ne mislin na te

Va državi Michigan

Va gradu Marquette

 

Pred očiji si mi skroz

Kad vozin

Od Crested Butte

Do Marinette

 

 

 

 

Manje poznate riječi:

 

Kiowa – gradić u saveznoj američkoj državi Colorado

 

Winamac – gradić u Indiani, u njegovu središtu nalazi se restoran i motel Indian Head koje su 30-tih godina prošloga stoljeća izgradili poduzetni Zlobinjari iz obitelji Kružić-Vučići

 

Crested Butte – nekada rudarski gradić u planinama Kolorada, a danas sve poznatije turističko odredište. U njegova rudarska vremena nastanjivali su ga i brojni iseljenici iz Hrvatske.

 

Marinette – gradić u Wisconsinu i Marquette – gradić u Michiganu, odredišta mnogih iseljenika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, poglavito iz naših primorskih krajeva.

 

 

---

[1] Pjesma „Merikanska“ je objavljena u zbirci „Zvukovlje stihovlja“, Naklada Kvarner, Rijeka 2012. godine.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIT SE KONČA

 

SVIT SE KONČA[1]

 

O. K. (Pilissszentlaslo)

 

 

 

 

Priraslice

   Ćeškalica

      Orsolyce

 

      Sud su svita

   Povetica

Finjenica

 

 

 

 

 

 

 

Manje poznate riječi:

 

priraslica – bradavica

 

ćeškalica – ivančica; trgajući latice sa cvijeta ivančice nekadašnje su se pastirice pitale ćeš me, ne ćeš me, ćeš me, ne ćeš me…

 

Orsolya – madžarsko žensko ime, Ursa, Ursula, Uršula (čita se Oršoja, Oršojica)

 

povetica – savijača

 

finjanica – završetak, konac

 

 

---

[1] Svit se konča i slnce jur zahodi,

   pravda gine, ljubav stine, tma ishodi.

   Djaval jure svou vojsku kupno vodi,

   gda se svrši Sveto pismo dan prihodi…

 

Čuvena je pjesma nepoznatog glagoljaša iz 14. stoljeća. Pjesma „Svit se konča“ ovoga autora je objavljena u zbirci „Zvukovlje stihovlja“, Naklada Kvarner, Rijeka 2012. godine.

 

 

 

 

 

 

 

EPIZODA IZ ŽIVOTA JEDNOG UMJETNIKA

 

EPIZODA IZ ŽIVOTA JEDNOG UMJETNIKA

(Eine Episode)[1]

 

 

 

Pušćivamo cur

Med Škrljevun i Mejun

Zgor Plosne i Ponikav

Ne marimo za morbus skerljevo

L' USAGE DU CABINET EST INTERDIT

PENDANT L'ARET DU TRAIN EN GARE

 

Duh našega mihira

Duh nas samih

Naš margilj

Otačemo

Kad mičemo z Budapest Nyugati

Va pravcu Rakospalata – Ujpest

Ne domišljajuć se na majarsku bol

WAHREND DES AUFENTHALTES AUF

DEB BANHOHEN IST DIE BENUTZUNG

DEN ABORTES NICHT GESTATTET

 

Otresamo ga

Navlačeć

Kožicu priko kapulic

Na štriki Breclav – Havličkuv Brod

DURANTE LE FERMATE NELLE STAZIONI

E' VIETATO SERVIRSI DELLA RITIRATA

 

A kad ne moremo više zdržat

Drkamo na žmeć

Punjeta zihaja i kaplje

Praha – Hlavni nadraži

ZABRANJENA UPOTREBA

ZA VRIJEME BAVLJENJA

VLAKA U STANICI

 

 

 

 

 

 

 

Manje poznate riječi:

 

 

Plosna i Ponikve – zaseoci u zaleđu primorskih mjesta Škrljeva i Kukuljanova, smješteni neposredno ispod željezničke pruge Rijeka – Zagreb, između postaja Meja i Škrljevo.

 

marit – voditi računa o nekomu ili nečemu, obraćati pažnju, hajati, brigati se za nekoga, abadat

 

morbus skerljevo – škrljevska bolest, škrljevka, zapravo sifilis koji se proširio cijelim Primorjem tijekom francuske okupacije ovih krajeva početkom 19. stoljeća. Bolest je najviše pogodila primorska naselja Škrljevo (od tuda i njezin naziv), Kukuljanovo i Dragu, a za bolesnike je bila otvorena i posebna bolnica u Kraljevici.

 

duh – miris

 

mihir – mjehur

 

margilj – znak, oznaka

 

Budapest Nyugati i Rakospalata-Ujpest – budimpeštanske željezničke postaje

 

majarska bol – madžarska bolest, kapavac, gonoreja ili triper. Primorci su sve do početka 20. stoljeća krčili panonske šume na sezonskim poslovima od kasne jeseni do ranoga proljeća. Vraćali bi se s kojim forintom prištednje više u džepu, ali poneki i s ovom opakom spolnom bolesšću.

 

kapulica – glavica, glavić

 

štrika – pruga, štreka

 

Breclav i Havličkuv Brod – češki gradovi i željeznički kolodvori na pruzi Bratislava-Praha

 

žmat – žmiriti

 

punjeta – sperma

 

zihaja – izlazi

 

Praha-Hlavni nadraži – praški glavni kolodvor

 

 

 

 

 

 

 

 

 

---

[1] Naziv fantastične simfonija, op. 14, francuskog skladatelja Hectora Berlioza (1803. – 1869.).

Pjesma „Epizoda iz života jednog umjetnika“ je  objavljena u zbirkama „Drama poetica ciacavschiana“, ICR, Rijeka 1997. i „Zvukovlje stihovlja“, Naklada Kvarner, Rijeka 2012. godine.

 

ZADNJE PISMO ZA MILANO

 

ZADNJE PISMO ZA MILANO

(prisjećanje na jedno davno prohujalo ljeto)[1]

 

 

 

Nemoj mi zamirit ča nisan ustal,

Ma ja san samo jedan običan vilan.

Neće ti bit žal ča san prošal,

Aš nis niš ni prnesal.

Ča san i mogal

Nebožji vahtarov sin.

I ovo ča ja pišin niš tebi ne znači

Na ovin zajiku furmani i težaki,

Tebi to siguro i pači.

Tr plakat nećeš,

A i zač biš kad nismo bili jedno za drugo.

Moju priprostu mater bi bilo sran tvojih mehkih ruk.

Otac ne bi niš govorel,

A ja bin i prez toga se znal.

 

 

 

 

Manje poznate riječi:

 

ma – ali

 

vilan – čovjek iz šume, seljak

 

aš – jer

 

vahtar – čuvar pruge, radnik na željeznici

 

zajik – jezik

 

furman – vozar, kočijaš

 

težak – radnik, seljak, nadničar

 

pačit – smetati

 

tr – pa

 

se – sve

 

 

 

 

 

 

 

---

[1] Pjesma „Zadnje pismo za Milano" je objavljena u zbirci „Zvukovlje stihovlja“, Naklada Kvarner, Rijeka 2012. godine.